rijekapsihologije2017-bannerbezloga.jpg

Novosti

Potekla je Rijeka psihologije..

Potekla je Rijeka psihologije..

20. 02. 2017.

Danas u sklopu Rijeke psihologije gospodarstvenici i poslodavci mogu saznati više o poduzetništvu, rukovođenju, sagorijevanju na poslu, zadržavanju „pravih“ zaposlenika, Executive Coachingu itd. na tradicionalnoj VI. Konferenciji „Psihologija za gospodarstvenike“. U brodogradilištu 3. MAJ održava se psihološko savjetovanje zaposlenika, a za volontere udruge UZOR organizirana je radionica u kojoj će se sudionici osnažiti za volonterski rad s mladima. Učenici četvrtog razreda osnovne škole zaplovit će morem osjećaja, a roditelji mogu poslušati predavanje o važnosti toga da kažu svojoj djeci „ne“. Građani mogu sudjelovati u radionicama o psihoterapiji plesom u radu s djecom i mladima, dok građani, studenti i srednjoškolci imaju priliku naučiti nešto o kritikama i njihovom utjecaju na međuljudske odnose. U sklopu otvaranja Rijeke psihologije, u HKD-u na Sušaku, održat će se predavanje o svrsi emocionalnih suza.

I ove godine možete se uključiti u humanitarnu akciju kupnjom promotivnih proizvoda na štandu Rijeke psihologije koji je postavljen na Korzu od 10 do 17 sati te u Zapadnom trgovačkom centru od 16 do 20 sati. Kupite privjesak, platnenu torbu, podmetače, straničnike, bedževe i druge promo predmete sa zanimljivostima iz psihologije. Više detalja o samoj manifestaciji i programu potražite na www.rijekapsihologije.org.

Za one koji žele znati (više o psihologiji i značajnim psiholozima) – ELIZABETH LOFTUS

Za one koji žele znati (više o psihologiji i značajnim psiholozima) – ELIZABETH LOFTUS

19. 02. 2017.

Mislite li da je nemoguće stvoriti lažna sjećanja? Jedna od najutjecajnijih žena u povijesti psihologije, Elizabeth Loftus, dokazala je suprotno!

Naime, Loftus je 1997. godine eksperimentom lažnih sjećanja dokazala da se ispitanici, ako se ispituju na sugestivan način nakon gledanja videosnimke automobilske nesreće, mogu navesti na zaključak da je auto prošao pokraj znaka STOP, čak i ako na videosnimci uopće nije bilo tog znaka. I nakon još sugestivnijih pitanja ispitanici su učvrstili svoje uvjerenje da je jedan auto kriv jer nije stao na nepostojeći znak STOP. Ova kognitivna psihologinja i stručnjakinja u ljudskoj memoriji zaključila je da kad osobe zamišljaju različite događaje, to ih može navesti da poslije te događaje interpretiraju kao poznate, tj. stvarne. Taj se efekt naziva “efekt inflacije mašte” i događa se kad se sjećanja razgrađuju kroz maštu, što osobu navodi da pomiješa zamišljeni događaj s događajima koji su se stvarno dogodili. Loftus je provela istraživanje kojim je navela ispitanike da zamisle kako su se rukovali sa Zekoslavom Mrkvom te su ti ljudi poslije bili uvjereni da se to doista zaista i dogodilo.

Što je Loftus zaintrigiralo i nagnalo da se počne baviti baš ovim područjem rada? Na kakve je sve prepreke nailazila u svome radu i što je sve otkrila u svojem radu? Odgovore na ova pitanja možete poslušati u izvrsnome Ted-talk-videu!   https://www.ted.com/talks/elizabeth_loftus_the_fiction_of_memory

Ako želite još više znati o njezinu životu i radu, pročitajte biografiju na https://www.verywell.com/elizabeth-loftus-biography-2795496.

Za one koji žele znati (više o psihologiji i značajnim psiholozima) – PHILIP ZIMBARDO

Za one koji žele znati (više o psihologiji i značajnim psiholozima) – PHILIP ZIMBARDO

18. 02. 2017.

Kontrovezan eksperiment u standforskom zatvoru izazvao je lavinu rekacija, a to kako ljudi postaju zli objašnjeno je Luciferovim efektom. No znate li koji se psiholog krije iza ovih intrigirajućih pojmova i eksperimenata? On je Philip Zimbardo.

Cilj eksperimenta u stanfordskom zatvoru bio je istražiti kako će se i u kojoj mjeri ljudi prilagoditi ulogama zatvorenika i čuvara u igranju uloga koja je simulirala život u zatvoru. Zaključak jest taj da se ljudi vrlo lako prilagode ulogama i ponašaju u skladu s društvenom ulogom koja im je dodijeljena. Važnost eksperimenta  i zapravo zastrašujuće otkriće možemo uvidjeti i putem komentara koji je dao sam Zimbardo (2008), a on glasi: „Tek mnogo godina kasnije shvatio sam koliko je i mene samoga ponijela moja zatvorska uloga, toliko da sam tada razmišljao više kao nadzornik zatvora, a manje kao psiholog koji provodi istraživanje.“ Osim tog kontroverznog istraživanja Zimbardo je proveo mnoštvo drugih u raznim područjima, kao što su u prodručju persuazije, hipnoze, nasilja, terorizma, sramežljivosti itd. Značajna su i njegova istraživanja sramežljivosti jer je upravo na temelju toga osnovao kliniku u kojoj se pruža pomoć djeci i odraslima koja imaju problema sa sramežljivim ponašanjem.

Detaljniji opis cilja, cijele procedure i zaključka ovog poznatog eksperimenta pročitajte i pogledajte na http://www.simplypsychology.org/zimbardo.html. Ako vas zanimaju Zimbardov život i rad, pročitajte njegovu biografiju na https://www.verywell.com/philip-zimbardo-biography-2795529.
Za one koji žele znati (više o psihologiji i značajnim psiholozima) – MARTIN SELIGMAN

Za one koji žele znati (više o psihologiji i značajnim psiholozima) – MARTIN SELIGMAN

17. 02. 2017.

Jeste li ikada čuli priču o sloniću koji ne bježi iako je vezan za mali kolac? Što je to naučena bespomoćnost i kako se manifestira pokazao je Martin Seligman.

Poznat kao otac pozitivne psihologije, Seligman se najviše bavio temama kao što su naučena bespomoćnost, pozitivna psihologija, depresija, optimizam i pesimizam. U svojim je istraživanjma proučavao kako ljudska, ali i životinjska bića uče ponašati se bespomoćno do te mjere da čak i kada im se pruži prilika da si pomognu ili izbjegnu štetne okolnosti, oni takve prilike ne iskorištavaju. Priča o sloniću autora J. Bucaya na slikovit način opisuje fenomen naučene bespomoćnosti. Slonić je kao mali bio vezan lancem za kolac. Svaki se dan trudio pokidati lanac, no nije uspijevao. Dani su prolazili, slonić je postao veliki slon i odjednom je prestao uopće preispitivati mogućnost da se otrgne sa lanca. U njegovoj je glavi glavna misao bila: „Ne mogu, i nikada neću moći.“ I mi ljudi često se ponašamo na isti način u različitim životnim situacijama, ne pokušavajući se otrgnuti od nekih nametnutih „lanaca“ koji su nam postavljeni. Seligmanova istraživanja ovoga fenomena imaju vrlo bitne implikacije u prevenciji i tretmanu depresije.

Želite li saznati nešto više o Martinu Seligmanu, pročitajte njegovu biografiju na https://www.verywell.com/martin-seligman-biography-2795527.

Ako želite saznati Seligmanovo mišljenje o tome zašto je psihologija bila dobra, zašto nije bila dobra i kako bi mogla postati dovoljno dobra, pogledajte njegov Ted-talk-video na https://www.youtube.com/watch?v=9FBxfd7DL3E.

Za one koji žele znati (više o psihologiji i značajnim psiholozima) – ALBERT BANDURA

Za one koji žele znati (više o psihologiji i značajnim psiholozima) – ALBERT BANDURA

16. 02. 2017.

Maloj djeci druge su osobe često uzor te nerijetko dolazi do toga da dijete oponaša ponašanja ljudi oko sebe. Pomoću eksperimenta s lutkom Bobo Bandura je pokazao što je to učenje modeliranjem.

Naime, djeca su se nakon promatranja odraslih kako se ponašaju prema lutki Bobo počela i sama tako ponašati. Ovaj je eksperiment provjera Bandurine teorije socijalnog učenja. Ta teorija govori o tome kako ljudi uče opažanjem, imitacijom i modeliranjem. Bandura je također na lutki Bobo istražio i vikarijsko učenje. U ovoj varijanti eksperimenta opažano je ponašanje djece nakon što su vidjeli kako model biva kažnjen, nagrađen ili njegovo ponašanje prođe bez ikakvih posljedica. Zaključeno je kako ljudi ne uče samo kada su nagrađeni ili kažnjeni za svoje ponašanje (prema biheviorizmu) nego i kada samo promatraju kako je netko drugi kažnjen ili nagrađen za svoje ponašanje (vikarijsko učenje). Rezultati njegovih istraživanja promijenili su smjer moderne psihologije te su zaslužni za zaokret od čistoga biheviorizma ka kognitivnoj psihologiji! Također, Bandura je svojim radom uvelike pridonio mnogim područjima psihologije, kao npr.  psihologiji ličnosti, psihoterapiji i socijalno-kognitivnoj teoriji. Važno je naglasiti i da je on četvrti najviše citirani psiholog svih vremena!

Pogledajte kratak video koji govori o eksperimentu s lutkom Bobo (https://www.youtube.com/watch?v=zerCK0lRjp8), a nešto više o Bandurinu životu, radu i teorijama saznajte na https://www.verywell.com/albert-bandura-biography-1925-2795537.

 

  • Potekla je Rijeka psihologije..
    20. 02. 2017.
  • Za one koji žele znati (više o psihologiji i značajnim psiholozima) – ELIZABETH LOFTUS
    19. 02. 2017.
  • Za one koji žele znati (više o psihologiji i značajnim psiholozima) – PHILIP ZIMBARDO
    18. 02. 2017.
  • Za one koji žele znati (više o psihologiji i značajnim psiholozima) – MARTIN SELIGMAN
    17. 02. 2017.
  • Za one koji žele znati (više o psihologiji i značajnim psiholozima) – ALBERT BANDURA
    16. 02. 2017.
  • pregledaj sve